Na pitanja voditeljice dječjeg žirija Isabelle Mauro, odgovarali su svi članovi žirija: Leopold Čelan, Lovro Markotić, Dora Pecigoš, Darijan Gašljević i Margareta Jandrić.

  1. Koje knjige najviše volite čitati? Čitate li puno ili samo odabrane i provjerene knjige s preporukama?
    Leopold: Čitam sve knjige koje mi se preporuče, čitam jako puno, ako se mene pita: knjiga ili film, biram knjigu.
    Lovro: Najviše volim čitati knjige kriminalističkog žanra. Ne volim science fiction. Čitam odabrane i provjerene knjige, ne volim eksperimentirati.
    Dora: Volim čitati različite žanrove knjiga, no jako volim fantastične knjige i razne krimiće. Čitam puno knjiga, ne samo preporučene nego sve knjige koje mi se čine zanimljivima.
    Darijan: Obično čitam nove knjige koje su tek došle u knjižnicu, te su osvojile brojne nagrade. No dakako da se pronađe mjesta i za starije knjige. Čitam različite žanrove: od šaljivih knjiga, pa sve do jako depresivnih i tužnih, no istovremeno nezamislivo zanimljivih.
    Margareta: Knjige koje volim čitati su detektivski kriminalistički romani. Čitam puno, ne samo provjerene knjige.
  2. Je li vam čitanje knjiga za Nagradu „Grigor Vitez“ bilo naporno?
    Leopold: Baš suprotno, bilo mi je jako zabavno.
    Lovro: Nije, bilo je zabavno.
    Dora: Nije bilo naporno, nego više zabavno. S obzirom na to da volim čitati, bilo je vrlo zanimljivo i naći neke nove knjige za koje nisam čula.
    Darijan: Naravno da nije. Uživao sam čitajući, pogotovo knjige iz kategorije romana, zbirke priča ili pjesama.
    Margareta: Nije mi bilo naporno.
  3. Kako ocjenjujete sve knjige u finalu Nagrade koje ste dobili za čitanje ove godine?
    Leopold: Uglavnom su mi se svidjele i rekao bih 7/10.
    Lovro: Mislim da su sve ponuđene knjige zasluženo izabrane, neke su mi se svidjele više, neke manje.
    Dora: Većina knjiga koje sam dobila pročitati bile su odlične, a one koje su pobijedile su mi se jako svidjele. Bile su pri vrhu moje ocjenjivačke liste i dobile su vrlo dobre ocjene.
    Darijan: Od trenutka kada bih počeo čitati neku knjigu, znao bih točno gdje bih je stavio na ljestvici, jer prepoznam stil pisanja te procijenim je li po mojoj volji. Većinu sam knjiga procijenio točno, no bilo je nekih čiji me je nastavak iznenadio, te je tako ta knjiga dobila bolje ili lošije mjesto na ljestvici. No u svim knjigama sam pronašao nešto zanimljivo te mi ni jednu nije bilo muka čitati.
    Margareta: Sve izabrane knjige ocjenjujem odličnima i jako mi je teško bilo odlučiti se koja mi je najbolja u svojoj kategoriji zato što su mi sve bile genijalne i to po nečemu drugačijem, posebnom samo za tu knjigu.
  4. Je li vam drago što ste sudjelovali u Dječjem žiriju? U kakvom će vam sjećanju ostati?
    Leopold: Jako mi je drago i mislim da će mi se ovo dosta urezati u sjećanje.
    Lovro: Drago mi je, na taj način sam dobio priliku pročitati knjige koje vjerojatno sam ne bih odabrao.
    Dora: Drago mi je što sam sudjelovala u žiriju i sigurno će mi ostati u dobrome sjećanju.
    Darijan: Unatoč koronavirusu, sudjelovati u Dječjem žiriju ostati će mi u dobrom sjećanju, pogotovo zato jer sam knjige mogao čitati u miru bez škole na vratu. Prilično sam siguran kako bi sve ispalo mnogo bolje da smo se mogli sastati u „pravom“ životu, no ne mogu se žaliti s tim kako je na kraju ispalo.
    Margareta: Drago mi je da sam sudjelovala u Dječjem žiriju. Ostat će mi u predivnom sjećanju. Jedino koronavirus se umiješao pa se nismo mogli naći uživo nego preko videopoziva što mi nije bilo najdraže.
  5. Što biste poručili autorima knjiga koje ste čitali za nagradu Ptičica 2019.?
    Leopold: Zahvalio bih im se jer su mi pružili zabavu kroz knjige koje su napisali.
    Lovro: Autorima bih poručio da ne odustanu od pisanja za djecu zato što mislim da rade odličan posao.
    Dora: Poručila bih im da nastave stvarati i uživati u stvaranju, a onima koji žele početi stvarati bih željela poručiti da to učine i da znaju da će uvijek postojati netko kome će se svidjeti njihov rad.
    Darijan: Poručio bih im da dok je koronavirus ostanu doma, da napišu novu knjigu ili slikovnicu, te da ne budu tužni ako ove godine nisu dobili nagradu, jer su zapravo došli do finala, to je veliki uspjeh.
    Margareta: Autorima bih preporučila da pišu knjige koje oni vole i kakve bi se njima svidjele, jer takve knjige su najbolje.

Svibanj 2020. godine

 

Prema literaturi i do sada viđenim slučajevima u svijetu i kod nas, djeca češće  imaju blažu kliničku sliku bolesti, no unatoč tome roditelji i dalje mogu biti zabrinuti. Nije znanstveno potpuno jasno zbog čega djeca ne razvijaju tešku bolest. Što ili tko ih čuva?  Najčešće ona budu zaražena, ali ne i bolesna, posebice ako se radi o prethodno zdravoj djeci. No, unatoč tome važno je činiti i poduzimati  već poznate preventivne mjere na koje smo djecu i do sada učili i kod kuće i u predškolskim ustanovama, a koje su se odnosile na oboljevanje od respiratornih ili gastrointestinalnih  infekcija, a to su:

–  učestalo pranje ruku sapunom i toplom vodom

–  kašljanje u rukav ili podlakticu

–  manje diranje očiju, usta i nosa prstima

Ove preventivne mjere temeljene su na spoznaji da se virus može unijeti u organizam preko sluznica nosa, očiju i usta. Kada se vrtići ponovno otvore, prema odluci Stožera civilne zaštite RH, trebati će ove preventivne mjere i dalje promicati među djecom. Djecu bi trebalo držati podalje od bolesnih, posebice ako imaju izražene respiratorne simptome (kašalj, kihanje, curenje nosa). Za suzbijanje COVID-19 i nadalje je najvažnija mjera  izoliranje ljudi, koji su COVID -19 pozitivni  i distanciranje djece od starije populacije, koja najčešće oboljeva od teže i/ili teške kliničke slike, jer su djeca često nosioci virusa, a da nemaju simptome. U posebnu rizičnu skupinu spadaju djeca sa kroničnim respiratornim bolestima (posebice djeca s tzv. mukoviscidozom), oni koji su na imunosupresivnoj terapiji, djeca sa malignim bolestima. Ta djeca trebaju biti još više čuvana od kontakta sa onima koji imaju simptome bolesti dišnih puteva, ali i izbjegavati ostalu “zdravu” djecu koja su možda nosioci virusa. Kod tako bolesne djece potreban je dodatni savjet sa liječnikom-pedijatrom (subspecijalistom) koji i inače liječi to dijete. Za djecu koja imaju astmu ili dijabetes – za sada nije poznato je li oni također spadaju u rizičnu skupinu za oboljevanje od COVID – 19.

Djeca kod kojih je neophodno provođenje fizikalne terapije (npr. djeca s poremećajima u  razvoju, djeca sa cerebralnom paralizom ili sl.) potrebno je istu  provoditi kod kuće uz priručne videozapise i dodatnom konzultacijom sa svojim fizioterapeutom.  Roditeljima je i te kako važna u ovom vremenu povezanost sa Udrugama, te sa ciljanom zdravstvenom službom.

Kod kronično bolesne djece važno je voditi računa o dostatnosti lijekova. Kako se ubrzo očekuje polazak u vrtiće i škole, važno je napraviti i pridržavati se dnevnog rasporeda zbivanja koja će se sa djetetom obavljati tijekom dana. Roditelji i skrbnici djece koja imaju poteškoće u razvoju ili kronične bolesti i inače su “snažniji” i “otporniji” na nove izazove, te će se zasigurno snaći i za vrijeme ove pandemije. Važan je razgovor s djetetom.  Potrebno je djeci omogućiti da i dalje održavaju kontakte preko društvenih mreža sa svojim prijateljima. Preporuča se obustaviti igre koje su obilježene bliskim kontaktima. Važno je redovito i češće brisanje svih površina dezinfekcijskim sredstvima. Međutim, važno je shvatiti da respiratorne simptome koji dominiraju u kliničkoj slici infekcije sa COVID-19, mogu činiti i drugi respiratorni virusi, posebice adeno virusi, respiratorni sincijski virus i drugi. Kod djece uz respiratorne simptome, može biti prisutan i proljev.

Ako dijete ima simptome respiratorne infekcije te povišenu temperaturu, potrebno je davati sredstva za skidanje temperature (Ibuprofen) i povećati  unos tekućine. Na pregled voditi dijete u hitnu službu samo ako se radi o hitnom slučaju, a dobra je i prethodna konzultacija roditelja sa sestrom ili liječnikom telefonom ili mail-om. Distanciranje male djece od roditelja, skrbnika ili braće teško je provediva, te ako je roditelj ili skrbnik bolestan, on se treba pridržavati mjera izolacije, a brigu o djeci povjeriti ostalim članovima obitelji.

Posjete djece bakama i djedovima ili dragim drugim starijim osobama treba ograničiti, odmjeriti rizike od koristi. Ako se s djetetom ide u šetnju, potrebno je voditi računa o udaljenosti od drugih osoba. Ne treba dizati paniku, već djetetu pokušati na primjereni način objasniti da se neke radnje sada moraju drugačije provoditi kao što je npr. češće i dulje pranje ruku sapunom i toplom vodom, objasniti djetetu da se druženje s prijateljima na neko vrijeme mora odgoditi. Ako se dijete razboli od koronavirusa imati će manje izražene simptome od onih u odrasloj populaciji, a to su povišena tjelesna temperatura, plitko disanje, bol u prsištu, kašalj, no kod dojenčadi i male djece može se razviti i teška bolest.

Djecu treba podučiti i podsjećati da se zakašlju u rukav – u podlakticu, a ne u šake.

Plišane igračke oprati prema uputama proizvođača u što toplijoj vodi i treba ih potpuno osušiti.

Kontakt s kućnim ljubimcima treba izbjegavati, primjerice maženje, grickanje, ljubljenje, lizanje ili dijeljenje hrane. To posebice vrijedi kod kontakata s mačkama. Pri dizanju i pranju posuda za jelo, potrebno je ruke dobro oprati sapunom i toplom vodom.

U domaćinstvu neophodno je pridržavati se osnovnih mjera čistoće i higijene.

U razgovoru sa djetetom potrebno je neke informacije “filtrirati”, pa u vezi s time činiti i prethodne navedene mjere, uključujući i dovoljno sna. Pokušati kod djeteta ne stvarati predrasude prema nekom narodu (npr. Kinezima povezujući pojavu COVID -19 u Wuhanu u Kini, to ne znači da je on azijskog porijekla ili da su neki narodi podložniji oboljevanju od COVID-19).

Važno je, da roditelji ne šire dezinformacije ili zastrašujuće slike bolesti.

No,  roditelji zapamtite: često pranje ruku je snažan “protuotrov” protiv ove bolesti.

Važnost svih preventivnih mjera za sprečavanje širenja koronavirusa, infekcije koju je 11.03. 2020. Svjetska zdravstvena organizacija  proglasila pandemijom, imaju još veću težinu, jer još do sada nije proizvedeno cjepivo za širu primjenu.

Više informacija o gore navedenim mjerama možete naći na:

www.unicef org>coronavirus>covid-19

www.unicef org>croatia>izvjesca>covid -19-smjernice za pedijatrijske usluge

www.poliklinika-djeca.hr>linkoviposi.hr>COVID-19-osobe s invaliditetom-i-djeca-s-teskocama

www.hpd.com.hr

Članica Koordinacijskog odbora “Čakovec- grad prijatelj djece”

prim.mr.sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, dr. med.pedijatar, gastroenterolog

 

 

 

Kako se radi o pandemiji, Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF daju smjernice za prehranu dojenčadi i male djece u kriznim situacijama uključujući i PANDEMIJU COVID – 19/SARS CoV – 2 virusom.  Sve smjernice i  preporuke temelje se na trenutnim spoznajama,  jer je ponašanje virusa još uvijek nepoznanica. COVID -19 je akutna bolest dišnog sustava kojeg izaziva novi koronavirus  nazvan SARS CoV-2. Unatoč mnogobrojnim nepoznanicama o ponašanju virusa, poznato je da se prenosi bliskim kontaktom sa osobe koja je zaražena,  prijenos  je kapljičnim putem, te dodirivanjem površina na kojima se virus zadržava. Njegov ulazak u organizam može biti preko sluznice usta, nosa ili sluznice očiju. Koliko dugo se zadržava na podlogama ovisi od njihovog sastava. Za sada nije poznato da li se virus prenosi sa zaražene majke na plod.  Nije dokazano niti da se nalazi u majčinom mlijeku majki koje su zaražene koronavirusom.  Sve preporuke oko dojenja mogu se naći na stranicama  HZJZ-a „COVID-19: preporuke o dojenju“,UNICEF-ovog stručnog tima – a: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije –preporuke. Posljedice pandemije na prehranu male djece i njihovo blagostanje  negativno će djelovati na njihovo stanje uhranjenosti – s jedne strane na pojavu pothranjenosti, a s druge strane zbog jedenja neadekvatnih namirnica s nutricionističke strane – na veću pojavu preuhranjene ili pretile djece. I jedno i drugo zasigurno će pridonijeti poremećenoj otpornosti na razne infekcije virusne, ali i bakterijske.

Pothranjenost i preuhranjenost mogu imati dalekosežne posljedice na normalni rast i razvoj djeteta, te na zdravlje kasnije u životu. Nedovoljno kretanje je dodatni je rizični čimbenik na pojavu pretilosti u djece. Ovo je vrijeme kada je neophodno dati potporu ranom i isključivom dojenju u prvih 6 mjeseci života, te preporučivati  adekvatnu  komplementarnu prehranu  ( to je  sva hrana  osim majčinog mlijeka ili zamjenskog pripravka za mlijeko) , a u skladu sa dobi djeteta. Što se tiče dojenja, majke koje su pozitivne na COVID-19 i kod kuće su, trebaju nastaviti sa dojenjem uz poštivanje svih ostalih higijenskih mjera za sprečavanje širenja coronavirusne infekcije, a to su: izbjegavanje svih nepotrebnih kontakata, pranje ruku sapunom i vodom prije i nakon kontakta s dojenčetom, čistiti površine s kojima je majka bila u kontaktu u kući i izvan kuće. Ako majka ima simptome respiratornog infekta, treba upotrebljavati masku, te poštivati udaljenost od najmanje 1 m od drugih osoba.  Potrebna je zaštita očiju, nosa i usta, da ne dođe do ulaska virusa kroz sluznice. Kako ne bi došlo do smanjenja postotka dojene dojenčadi upravo u ovom vremenu, potrebno je još više naglašavati važnost dojenja kao zlatnog standarda barem u prvih 6 mjeseci života djeteta. Pozitivni učinak dojenja na zdravlje djeteta dobro je poznat. Stoga u ovom vremenu treba još više poticati i poučavati majke o njegovoj dobrobiti. Zbog moguće ekonomske krize, ako dojenče neće biti dojeno, biti će hranjeno kravljim mlijeko već od najranije dojenačke dobi što nije preporučljivo od stručnih pedijatrijskih društava. Dobro nam je poznato da su „formule“ ili zamjenska mlijeka skupa.  No, ako dojenče nije na prsima majke, treba dati prednost hranjenju na šalicu, te smanjiti broj osoba koje hrane dijete. Ako se majka treba izdajati (ručno ili izdajalicom) treba se pridržavati već ranije navedenih higijenskim mjera. Kod prehrane sa svim ostalim namirnicama treba savjetovati roditelje da se djeci smanji unos namirnica koje sadrže visoko zasićene masti, povećanu koncentraciju soli i slobodne šećere. To su namirnice niske nutritivne vrijednosti, a mogu doprinjeti povećanoj tjelesnoj težini kod djeteta.

Potrebno je izbjegavati  zašećerene napitke. Za malu djecu važno je da jedu svježe voće i povrće, žitarice punog zrna i hranu bogatu bjelančevina. Ta se hrana može pripremati kuhanjem svježih, sušenih, koncentriranih ili zamrznutih namirnica. Kod upotrebe koncentriranih  ili smrznutih namirnica potrebno je u pripremanju dodavati manje soli jer je sadržaj soli u njima i inače veći. U pripremanju hrane važno se pridržavati osnovnih higijenskih uputa oko čišćenja i dezinfekcije površina.

Pri odabiru namirnica preporučljiva je upotreba namirnica iz lokalnog  podneblja, što se preporuča već dulje vrijeme.

Nezdrava hrana, kao što su bomboni, čips od krumpira ili kukuruza, gazirana pića, mlijeko s okusom čokolade, instant rezanci, keksi, kolačići, pizza, pite, hamburgeri kao i druga tzv. „brza hrana“ nisu u potpunosti zabranjena, no njihov unos treba  ograničiti.

Zaključno –  možemo reći da,  iako djeca imaju blažu kliničku sliku ili budu samo prenosioci infekcije, a rijetki će razviti tešku kliničku sliku sa upalom pluća, potrebno ih je štititi kao „ranjivu“ populaciju.  Adekvatnom prehranom jačati ćemo njihovo zdravlje ne samo sada, nego i kasnije u životu.

Grad „Čakovec –prijatelj djece“

U Čakovcu, 14.04.2020.

prim.mr.sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, pedijatar, gastroenterolog