Prema literaturi i do sada viđenim slučajevima u svijetu i kod nas, djeca češće imaju blažu kliničku sliku bolesti, no unatoč tome roditelji i dalje mogu biti zabrinuti. Nije znanstveno potpuno jasno zbog čega djeca ne razvijaju tešku bolest. Što ili tko ih čuva? Najčešće ona budu zaražena, ali ne i bolesna, posebice ako se radi o prethodno zdravoj djeci. No, unatoč tome važno je činiti i poduzimati već poznate preventivne mjere na koje smo djecu i do sada učili i kod kuće i u predškolskim ustanovama, a koje su se odnosile na oboljevanje od respiratornih ili gastrointestinalnih infekcija, a to su:
– učestalo pranje ruku sapunom i toplom vodom
– kašljanje u rukav ili podlakticu
– manje diranje očiju, usta i nosa prstima
Ove preventivne mjere temeljene su na spoznaji da se virus može unijeti u organizam preko sluznica nosa, očiju i usta. Kada se vrtići ponovno otvore, prema odluci Stožera civilne zaštite RH, trebati će ove preventivne mjere i dalje promicati među djecom. Djecu bi trebalo držati podalje od bolesnih, posebice ako imaju izražene respiratorne simptome (kašalj, kihanje, curenje nosa). Za suzbijanje COVID-19 i nadalje je najvažnija mjera izoliranje ljudi, koji su COVID -19 pozitivni i distanciranje djece od starije populacije, koja najčešće oboljeva od teže i/ili teške kliničke slike, jer su djeca često nosioci virusa, a da nemaju simptome. U posebnu rizičnu skupinu spadaju djeca sa kroničnim respiratornim bolestima (posebice djeca s tzv. mukoviscidozom), oni koji su na imunosupresivnoj terapiji, djeca sa malignim bolestima. Ta djeca trebaju biti još više čuvana od kontakta sa onima koji imaju simptome bolesti dišnih puteva, ali i izbjegavati ostalu “zdravu” djecu koja su možda nosioci virusa. Kod tako bolesne djece potreban je dodatni savjet sa liječnikom-pedijatrom (subspecijalistom) koji i inače liječi to dijete. Za djecu koja imaju astmu ili dijabetes – za sada nije poznato je li oni također spadaju u rizičnu skupinu za oboljevanje od COVID – 19.
Djeca kod kojih je neophodno provođenje fizikalne terapije (npr. djeca s poremećajima u razvoju, djeca sa cerebralnom paralizom ili sl.) potrebno je istu provoditi kod kuće uz priručne videozapise i dodatnom konzultacijom sa svojim fizioterapeutom. Roditeljima je i te kako važna u ovom vremenu povezanost sa Udrugama, te sa ciljanom zdravstvenom službom.
Kod kronično bolesne djece važno je voditi računa o dostatnosti lijekova. Kako se ubrzo očekuje polazak u vrtiće i škole, važno je napraviti i pridržavati se dnevnog rasporeda zbivanja koja će se sa djetetom obavljati tijekom dana. Roditelji i skrbnici djece koja imaju poteškoće u razvoju ili kronične bolesti i inače su “snažniji” i “otporniji” na nove izazove, te će se zasigurno snaći i za vrijeme ove pandemije. Važan je razgovor s djetetom. Potrebno je djeci omogućiti da i dalje održavaju kontakte preko društvenih mreža sa svojim prijateljima. Preporuča se obustaviti igre koje su obilježene bliskim kontaktima. Važno je redovito i češće brisanje svih površina dezinfekcijskim sredstvima. Međutim, važno je shvatiti da respiratorne simptome koji dominiraju u kliničkoj slici infekcije sa COVID-19, mogu činiti i drugi respiratorni virusi, posebice adeno virusi, respiratorni sincijski virus i drugi. Kod djece uz respiratorne simptome, može biti prisutan i proljev.
Ako dijete ima simptome respiratorne infekcije te povišenu temperaturu, potrebno je davati sredstva za skidanje temperature (Ibuprofen) i povećati unos tekućine. Na pregled voditi dijete u hitnu službu samo ako se radi o hitnom slučaju, a dobra je i prethodna konzultacija roditelja sa sestrom ili liječnikom telefonom ili mail-om. Distanciranje male djece od roditelja, skrbnika ili braće teško je provediva, te ako je roditelj ili skrbnik bolestan, on se treba pridržavati mjera izolacije, a brigu o djeci povjeriti ostalim članovima obitelji.
Posjete djece bakama i djedovima ili dragim drugim starijim osobama treba ograničiti, odmjeriti rizike od koristi. Ako se s djetetom ide u šetnju, potrebno je voditi računa o udaljenosti od drugih osoba. Ne treba dizati paniku, već djetetu pokušati na primjereni način objasniti da se neke radnje sada moraju drugačije provoditi kao što je npr. češće i dulje pranje ruku sapunom i toplom vodom, objasniti djetetu da se druženje s prijateljima na neko vrijeme mora odgoditi. Ako se dijete razboli od koronavirusa imati će manje izražene simptome od onih u odrasloj populaciji, a to su povišena tjelesna temperatura, plitko disanje, bol u prsištu, kašalj, no kod dojenčadi i male djece može se razviti i teška bolest.
Djecu treba podučiti i podsjećati da se zakašlju u rukav – u podlakticu, a ne u šake.
Plišane igračke oprati prema uputama proizvođača u što toplijoj vodi i treba ih potpuno osušiti.
Kontakt s kućnim ljubimcima treba izbjegavati, primjerice maženje, grickanje, ljubljenje, lizanje ili dijeljenje hrane. To posebice vrijedi kod kontakata s mačkama. Pri dizanju i pranju posuda za jelo, potrebno je ruke dobro oprati sapunom i toplom vodom.
U domaćinstvu neophodno je pridržavati se osnovnih mjera čistoće i higijene.
U razgovoru sa djetetom potrebno je neke informacije “filtrirati”, pa u vezi s time činiti i prethodne navedene mjere, uključujući i dovoljno sna. Pokušati kod djeteta ne stvarati predrasude prema nekom narodu (npr. Kinezima povezujući pojavu COVID -19 u Wuhanu u Kini, to ne znači da je on azijskog porijekla ili da su neki narodi podložniji oboljevanju od COVID-19).
Važno je, da roditelji ne šire dezinformacije ili zastrašujuće slike bolesti.
No, roditelji zapamtite: često pranje ruku je snažan “protuotrov” protiv ove bolesti.
Važnost svih preventivnih mjera za sprečavanje širenja koronavirusa, infekcije koju je 11.03. 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemijom, imaju još veću težinu, jer još do sada nije proizvedeno cjepivo za širu primjenu.
Više informacija o gore navedenim mjerama možete naći na:
www.unicef org>coronavirus>covid-19
www.unicef org>croatia>izvjesca>covid -19-smjernice za pedijatrijske usluge
www.poliklinika-djeca.hr>linkoviposi.hr>COVID-19-osobe s invaliditetom-i-djeca-s-teskocama
Članica Koordinacijskog odbora “Čakovec- grad prijatelj djece”
prim.mr.sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, dr. med.pedijatar, gastroenterolog
