Unatoč nečitalačkom raspoloženju nacije, narodne su knjižnice danas u Hrvatskoj vrlo živahna mjesta, apsolutno neophodne i nezamjenjive u svojim lokalnim zajednicama. To su mjesta gdje ljudi dolaze po informacije, na opuštanje, na čašicu razgovora, druženje, razgovore o knjigama, informatičko educiranje, dolaze poslati mailove, igrati igrice, poslušati glazbu, susresti se s istomišljenicima, napisati seminarske radove, uljepšati starost, volontirati… Uistinu bi bilo nezahvalno izdvojiti bilo koji od brojnih programa koje naše knjižnice rade za građane – od beba, preko beskućnika do umirovljenika. Odavno knjižnice nisu mjesta gdje se isključivo posuđuju knjige – u svijetu i u Hrvatskoj, a Knjižnica i čitaonica Grada Preloga nimalo se ne razlikuje od opisanih knjižnica. Programi su odavno prešli na kvalitetnije i više razine negoli što su ikada bili prije, a jedan od njih je i kampanja za poticanje čitanja od najranije dobi. Mnogo ljudi čitanje smatra jednostavnom, pasivnom aktivnošću koja uključuje linearno čitanje riječi i postepeno usvajanje njihovog značenja. Baš suprotno, čitanje je vrlo složen proces koji od čitatelja zahtijeva visoki stupanj aktivnog sudjelovanja te uključuje mnoge kompleksne vještine. Uz pisanje i računanje predstavlja osnovu procesa učenja. Prije pojave televizije i kompjutera čitanje je smatrano najpopularnijom aktivnosti u kojoj su ljudi uživali u svoje slobodno vrijeme. Istraživanja su pokazala da djeca i adolescenti koja uživaju u čitanju imaju razvijenije kreativne sposobnosti te postižu bolje rezultate u školi i tijekom studiranja. Općenito se smatra da čitanje značajno doprinosi intelektualnom i mentalnom razvoju djece te da utječe na razvoj sposobnosti koncentracije. Od predškolske dobi pa do trećeg razreda, dječja vještina čitanja skokovito raste. U procesu učenja čitanja, počevši od rane dobi, najvažniju ulogu igraju djetetovi roditelji. Dijete koje tek počinje učiti čitati dobiva mnogo više informacija o knjizi kroz njeno slušanje nego kroz proces samostalnog čitanja. Djetetov vokabular i vještina čitanja se brže i kvalitetnije razvija kroz proces slušanja čitanja, razumijevanja i raspravljanja o značenju pojedinih riječi. Osim samog procesa učenja čitanja, čitanje na glas potiče osjećaj bliskosti između djeteta i roditelja. Čitanjem ili pričanjem priča u najranijoj dobi razvijaju se: govorna osjetljivost, razumijevanje značenja riječi, razumijevanje smisla primanja i odašiljanja poruka, razumijevanje pravila pisanoga teksta, bogaćenje rječnika i sposobnost slušanja. Čitanjem pomaže se djetetovu cjelokupnu razvoju: intelektualnom, emocionalnom, socijalnom, moralnom i estetskom a potiče se i razvija govor, zapažanje, pozornost, koncentracija, pamćenje, mašta i kritičko mišljenje.
Kako bi osvijestili roditelje, djecu i mlade o važnosti čitanja, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga ponudila je programe i usluge za poticanje čitanja koje tijekom godine ostvaruje u suradnji s odgojiteljima, učiteljima, knjižničarima, roditeljima, djecom i mladima te Grupom za potporu dojenja, Dječjim vrtićem „Fijolica“, Osnovnom školom Prelog i Srednjom školom Prelog. Navedene usluge prezentirane su kao primjer dobre prakse rada s djecom i mladima na stručnom skupu knjižničara sjeverozapadne Hrvatske povodom obilježavanja 40. godina Dječjeg odjela Knjižnice i čitaonice „Nikola Zrinski“ Čakovec.
Programi se nalaze u svojevrsnoj vertikali te se s poticanjem čitanja započinje već od najranije dobi u okviru nacionalne kampanje „Čitaj mi!“, kroz usluge za bebe koje obuhvaćaju pričaonice za bebe i radionice malešnica te edukaciju i informiranje roditelja o izboru kvalitetnih i primjerenih slikovnica za određeni uzrast. Najnovija usluga, koja svrstava Knjižnicu uz bok još samo dvije knjižnice u Hrvatskoj je usluga „Knjiški anđeli“, koju sponzorira Rotary Club Prelog. U Koprivnici, Ogulinu i Prelogu knjižnice daruju novorođenčad i njihove roditelje informativno-edukativnim paketima – vrećicama. Paketi dobrodošlice sadrže informativni letak o potrebi čitanja djeci od najranije dobi, člansku iskaznicu za bebe, igračku te slikovnicu koju mogu “čitati” i bebe.
Djeca predškolske dobi redovito posjećuju Knjižnicu te sudjeluju u raznovrsnim edukativno – kreativnim aktivnostima poput pričaonica naopakih bajki i međimurskih legendi, izradi digitalnih slikovnica, slikopriča i priređivanju izložbi, upoznavanju s ponašanjem u knjižnici, njezinom funkcijom te procesom nastanka slikovnica i popravkom oštećenih knjiga. Osim navedenih, organiziraju se i prigodni programi učenja kroz igru u kojima sudjeluju i roditelji, poput lova na blago i zajedničkih kreativnih radionica roditelja i djece. U jedinstvenoj akciji na području Hrvatske „Šenkovec i Prelog čitaju zajedno“ uspostavljena je suradnja između dvije narodne knjižnice na području Županije u okviru kampanje „Čitaj mi!“. Navedene aktivnosti odvijaju se u prostorima Knjižnice ali postoji i jedna koja se odvija u Domu zdravlja – Ambulanti Prelog, a to je MAK (Mala ambulantna knjižnica). Nastala je donacijom slikovnica i police za njihovo skladištenje u prostorima ambulante, kako bi građa bila dostupna roditeljima i djeci koji čekaju na red kod doktora jer zajedničko čitanje i sama prisnost koja proizlazi iz njega, djetetu osigurava osjećaj sigurnosti.
Učenici osnovnoškolske dobi sudjeluju u Knjižnici na kreativnim satovima lektire, potragama za znanjem, posjetima, snalaženjima po knjižnici, te na radionicama za poticanje informacijske pismenosti i vrednovanje informacija. Za vrijeme proljetnih, ljetnih i zimskih praznika organiziraju se raznolike besplatne radionice za sve zainteresirane od kojih izdvajamo najposjećenije i najpopularnije: luda znanost, društvancija, informatička zona, nove tehnologije, likovne radionice i popularni projekt za poticanje čitanja iz užitka „Tulum s(l)ova“.
Usluge za mlade posebno se fokusiraju na interese i potrebe učenika srednjoškolske dobi te se kreiraju prema rezultatima istraživanja mišljenja spomenute ciljne skupine. Ovaj uzrast počinje posustajati u čitanju te prestaje dolaziti u Knjižnicu a novim se i modernim uslugama želi što više utjecati na pozitivnu sliku o čitanju i svrsi Knjižnice. Stoga je uvedena usluga „Zona znanja“ koja omogućava brzo, lako i kvalitetno pronalaženje informacija potrebnih za pisanje zadaća, seminara i projekata čitanjem QR kodova putem pametnih telefona i tableta. Srednjoškolcima su za učenje i zabavu dostupna multimedijska računala, studijska čitaonica te besplatni Internet. Osim navedenih usluga koja Knjižnicu prikazuje u primarnoj, informacijskoj ulozi, ostale usluge poput „Čekam bus“, „Trivija“ i „Tulum s(l)ova“ temelje se na potrebi za druženjem, uključivanjem zajednice manjina u vršnjački život, kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena te potrebi za čitanjem iz užitka. Organizacijom predavanja i radionica, zaokružuje se informacijsko – popularizacijski proces uloge Knjižnice u životu mladih.
