Donosimo vam ljetne preporuke za čitanje
U susret dodjeli Nagrade „Grigor Vitez“ (srijeda 1.07.2020., društveni klub Botaničar u 19 h) želimo se prisjetiti što je Stručno povjerenstvo Nagrade „Grigor Vitez“ za 2019. istaknulo kao knjige i slikovnice za djecu i mlade koje su vrijedne pažnje. Donosimo vam preporuke za čitanje za dugo i toplo ljeto koje je ispred nas. Pripremili smo za vas listu od 10 naslova koji su ušli u uži izbor u kategoriji Nagrada „Grigor Vitez“ za tekst u 2019. godini i još pokoju poslasticu. Predstavit ćemo ih abecednim redom. Uživajte :)
- Snježana Babić -Višnjić: KROTITELJ VODENJAKA/Zagreb: Alfa d.o.o., 2019.
Krotitelj vodenjaka na zanimljiv se način poigrava sa stvarnosnim i fantastičnim. Iz vreve grada priča nas odvodi na osamljeni hrvatski otok bez signala koji se gradskom dječaku ili, bolje rečeno, djetetu „globalnog sela“ čini kao kraj svijeta. U tako osamljenom kutku udaljenom od civilizacije, otvara se prostor komunikacije između realnosti i mitološke fantastike, što će dječakova lutanja po otoku pretvoriti u uzbudljivu avanturu i junačku misiju kojom će spasiti otok i otočane. Uz uzbudljivu avanturu mladog protagonista, u ovom se romanu otvara niz aktualnih tema, među kojima se posebno ističe odnos između čovjeka i prirode.
- Morea Banićević: DVOJNICI IZ TAME /Zagreb: Hangar 7, 2019.
Iza intrigantnog naslova krije se napeta priča o dječjoj družini koja je ulovljena u igri svjetla i sjene, realnog i svijeta fantastike. Fantastični je svijet u ovoj knjizi izgrađen u mreži bajkovitih motiva našega podneblja i posve modernih filmskih horora; tako će jedan čarobni ključić, stara (ukleta) kućica za lutke i – za bajke ne manje važno – znatiželja jednoga dječaka, biti dovoljni da se otvori portal u svijet sjena u kojem caruje najopasnije biće iz našeg folklornog sjećanja… Riječ je o napetoj i uzbudljivoj priči koja vješto spaja elemente narodnog i modernog, mračnog i zastrašujućeg i posve dječjeg.
Roman Dvojnici u tami je osvojio srca naših malih čitatelja, Dječjeg žirija, koji Morei dodjeljuju Nagradu „Ptičica“ za najbolji roman u 2019. godini. Roman nije prošao neopaženo ni kod Stručnog povjerenstva Nagrade koji dodjeljuju Morei Pohvalu za popularizaciju žanra fantastike među mladima.
- Zoran Ferić: SAN LJETNE NOĆI /Zagreb: V.B.Z., 2019.
Kao i kod Shakespearea, San ljetne noći u Ferićevoj interpretaciji, odvodi nas u sasvim drugu dimenziju stvarnosti u kojoj nemoguće postaje moguće, ali jednako tako i ono na što smo navikli u svakodnevnom životu prestaje funkcionirati. Mjesto zbivanja ovoga puta nije mračna šuma nadomak Atene, već zagrebačka bolnica u kojoj okružena bočicama infuzije nepomično leži Mama, u kojoj radi Doktorica u čijem zagrljaju plače Tata, bolnica u kojoj su zatočeni mali Izvanzemljci s velikim glavama, bolnica u kojoj se jedne ljetne noći sasvim neočekivano zatekao glavni junak Ferićeve priče, petogodišnji dječak Dado. Književni stil kojim je ispričana ova iznimno duboka priča u kojoj se suptilno spajaju različiti nivoi vidljive i nevidljive stvarnosti nije šekspirijanski. Naprotiv, Ferić je napravio ono što velikom engleskom dramatičaru nikada nije palo na pamet. Ispričao nam je priču kroz mentalni i emotivni rakurs petogodišnjeg djeteta. I to je učinio maestralno te zaslužio Nagradu „Grigor Vitez“ za 2019. u kategoriji najbolji tekst za djecu.
- Nada Mihaljević: PUTOVANJE U MJESTU /Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.
Adolescentski roman Putovanje u mjestu Nade Mihaljević, započinje razmjerno konvencionalnom narativnom situacijom, frustriranim adolescentom razvedenih roditelja koji, u procijepu između stroge majke i emocionalno neangažiranoga i distanciranog oca posvećenog novoj obitelji, impulzivno, bez cilja i s osjećajem beznađa odlazi od kuće. Emocionalno okrhnut, zbunjen i razočarani protagonist suočen s postupno izranjajućom spoznajom da nezavidnu situaciju ne može preokrenuti nitko osim njega samoga. Ta će mudrost, koju će dječak čuti na njemu posve stranom, kajkavskom dijalektu, od neobične i slikovite starice iz zabačenoga seoceta na zagorskoj strani Sljemena na kojoj završava njegov impulzivni bijeg, u nizu neočekivanih obrata promijeniti ne samo njegov život, nego i živote svih živopisnih protagonista koje Luka susreće u tom bijegu.
Nada Mihaljević ovim romanom osvaja Nagradu „Grigor Vitez“ u kategoriji najboljeg teksta za mladež u 2019. godini.
- Selma Parisi: MJESEC I JA /Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2019.
Dramski tekst Selme Parisi utisnut je u neuobičajen književni okvir, budući da načinom obrade, književnim izrazom i značenjskim artikulacijama nadilazi vrstovne karakteristike igrokaza kao dječje dramske forme, a kratkoćom, poetizacijom, dokidanjem događajnosti i dramskosti otklanja se i od dramskog oblika karakterističnog za nedječju književnost. Stoga bi se Mjesec i ja mogao odrediti kao adolescentski dramski tekst, u kojem se sofisticiranom autorskom gestom bitno proširuju tematski obzori koje konvencionalno smatramo prikladnima za adolescentsku prozu, poput pitanja adolescentskoga identiteta, adolescentske okoline, adolescentskog bunta. Značenjsko je i dramsko središte teksta okupljeno oko figure djevojčice-izbjeglice, čija se tragična sudbina dramatizira u događajno škrtoj, ali emocionalno i osjetilno raskošnoj dramskoj kompoziciji.
- Irena Plejić Premec: NEZABORAVNO LJETO DOBRE CURICE JAKICE /Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.
Dobra curica Jakica, koju publika već poznaje iz prvoga romana autorice Irene Plejić Premec, u novom romanu, Nezaboravnom ljetu dobre curice Jakice, zajedno s prijateljicama provodi ljeto u Novom Zagrebu čekajući novu školsku godinu u kojoj će simpatični trojac krenuti u peti razred. Nezaboravni toga ljeta, dakako, nisu događaji – uobičajeni, svakodnevni, tek pokatkad očuđeni humorističnom, ironizatorskom dječjom optikom – nego duhovita i zabavna atmosfera novozagrebačkog odrastanja, prikaz specifične mikrozajednice u kojoj odrasli i djeca uspostavljaju toplo i prijateljsko zajedništvo. Jezik Irene Plejić Premec svjež je i krepak, a roman je šarmantna, nježna i radosna posveta bezbrižnom djetinjstvu.
- Roman Simić: JURA I GOSPOĐICA ZAVISSST /Zagreb: Profil knjiga, 2019.
Jura i gospođica Zavisssst književno je izbrušen tekst koji nas vraća u vrijeme u kojem je čitatelj uživao ne samo u sadržaju već je imao vremena i volje uživati i u stilu kojim je priča napisana. Tekst Romana Simića kao da nam svima dovikuje – usporite, uživajte, sjedite i opustite se – pričat ćemo i družiti se. A sve ono kroz što u priči prolazi glavni junak Jura, stanja su kroz koja svakodnevno svi prolazimo. I djeca i odrasli. Svima nam je dobro poznat taj neugodni osjećaj vlastite nesigurnosti te još neugodniji osjećaj zavisti koji nam sikće na uho poput zmije iz Simićeve priče u kojoj i Jura i čitatelji na kraju uviđaju kako nisu sami na ovome svijetu (ma koliko se oni ponekad usamljeno osjećali). Jura i gospođica Zavissst, toplo je štivo koje grije, poput dekice u hladnim danima jer nam govori kako smo, ma što mi mislili, uvijek okruženi ljubavlju. Autentičnosti i zaigranosti priče, doprinose sjajne ilustracije Manuela Šumberca, te je knjiga Jura i gospođica Zavissst primjer odlične suradnje pisca i ilustratora.
Tako Roman Simić uspijeva, uz kolegu Zorana Ferića, osvojiti Nagradu „Grigor Vitez“ u kategoriji najboljeg teksta za djecu u 2019. godini.
- Đurđica Stuhlreiter: ČUVAR ZMAJA /Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2019
Naslov romana Đurđice Stuhlreiter upućuje na fantastiku i mitološko-predajni repertoar likova i zbivanja, aktivirajući ujedno obojim naslovnim toposima mjesto susreta pustolovnoga narativa i dječje književnosti. Fabula romana, međutim, na neočekivan način translatira tradicionalne vrline pustolovnoga junaka – iznimnost, hrabrost, posvećenost cilju, ustrajnost, domišljatost – u realan književni prostor suvremene urbane svakodnevice: naslovni čuvar nije pustolovni junak, baš kao što ni zmaj nije tradicionalna epsko-fantastična figura. Upravo suprotno, čuvar je desetogodišnji dječak čiji je zmaj kojega čuva metonimijska figura kojom se metaforizira autistični poremećaj junakova starijeg brata. Čuvati zmaja, tako, znači podrediti svoje odrastanje i ponašanje teretu bratovog stanja i s ljubavlju, posvećenošću i ustrajnošću pustolovnoga junaka broditi suvremenom svakodnevicom u kojoj su drukčiji – poput „zmaja“ junakovog brata – neshvaćeni, izopćeni, ugroženi, pa i nepoželjni. Autorica ovu zahtjevnu temu pripovijeda obzirno i profinjeno, na narativnoj podlozi obiteljskoga romana.
- Silvija Šesto: JAPAJAPAC /Varaždin: Evenio, 2019.
Kada je u pitanju književnost za djecu i mlade, ime Silvije Šesto dobro je poznato i najširem krugu čitatelja i struci. U svojoj velikoj produkciji tekstova, autorica se dotiče ozbiljnih tema, uvijek ih obrađujući na čitatelju pitak, humorističan način (što je rijetko umijeće velikih pisaca). U knjizi Japajapac koju je ilustrirao Tomislav Zlatić, a objavila nakladnička kuća Evenio, Silvija Šesto priča nam priču o malenom dječaku Marinku koji je pravi japajapac jer uvijek na prvo mjesto stavlja sebe, svoje JA, kako u životu, tako i u govoru. Duhovit i originalan u svojim književnim dosjetkama, tekst Silvije Šesto zabavlja, ali i upozorava na samoživost i sebičnost koje su postale glavne osobine ne samo našeg društva već cijele zapadne civilizacije. No ono što je najintrigantnije u ovoj priči jest da nam autorica ne samo ukazuje na problem već daje i rješenje – stavimo druge na prvo mjesto!
- Aljoša Vuković: HAIKU IZ MOJE KALE /Šibenik: Naklada Panda, 2019.
U maloj knjizi koja gotovo da stane na čitateljev dlan krije se mnoštvo pjesničkih sličica, poetski foto-album s motivima iz pjesnikove kale. Mala, uska ulica mediteranskog grada funkcionira kao kadar – okvir unutar kojega se razlijeva život, odnosi, zbivanja i jednostavno, bivanja. Devedesetak haikua bez naslova ipak nije bezimeno; oni su tek djelići veće slike, života koji kola malom ulicom. Ovo je knjiga koja pokazuje moć poezije koja se prelijeva izvan okvira – iz skučenog prostora kale i strogih pravila haikua, živi pjesnikov materinski jezik stvara neposredne, senzorne i misaone predodžbe koje će čitatelj doživjeti svim osjetilima.
Stručno povjerenstvo Nagrade „Grigor Vitez“ za 2019. godinu dodjeljuje Aljoši Vukoviću Pohvalu za popularizaciju haikua među mladima.
Za one koji žele više, dodajemo još nekoliko naslova koji svakako zaslužuju vašu pažnju:
- Gospodin Iz i gospođica Po, Gospođica Hoću, Mirko Bjesomirko, Ana i gospodin Strahojed /tekst Tihana Lipovec Fraculj i Tamara Vučković, ilustracije Jelena Brezovec (Evenio)
Mogu li didaktičke slikovnice biti umjetničke? Vrlo rijetko! U želji da djecu nauče, odgoje, usmjere, autori i nakladnici najčešće „ubiju umjetnost“. Oko toga se nitko ne uzbuđuje, jer „to je tako“. Jedno je stroga didaktika, a drugo razbarušena umjetnost. No, ima (rijetkih) iznimaka koji pokazuju kako dobro napisana i dobro ilustrirana didaktička knjiga može biti pravo malo književno-likovno remek djelo.
Nakladnička kuća Evenio, koja se od samih početaka svoga rada bavi didaktičkim slikovnicama, uspjela je, prvenstveno zahvaljujući odličnom spisateljsko-ilustratorskom timu Tihana Lipovec Fraculj, Tamara Vučković, Jelena Brezovec da njihove didaktičke slikovnice budu pravi umjetnički užitak za oči i uši. Stručno povjerenstvo Nagrade „Grigor Vitez“ dodjeljuje pohvalu nakladničkoj kući Evenio iz Varaždina Pohvalu za ovaj serijal slikovnica.
- JEDAN DAN, Dorja Anić, ilustracije Ivan Stanišić /Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2019.
Stručno povjerenstvo Nagrade „Grigor Vitez“ Ivanu Stanišiću dodjeljuje pohvalu za najboljeg debitanta u slikovnici u 2019. godini.
Slikovnica Jedan dan je objavljena u Biblioteci PIŠIRIŠI, hvalevrijednom projektu Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade koji daje priliku mladim i neafirmiranim autorima da pokažu što mogu i znaju. S druge strane, publici (a u ovom slučaju povjerenstvu), nudi nove autore na razmatranje. Ivan Stanišić, ilustrator ove knjige, ove nam je godine bio posebno zanimljiv kao novo ime na hrvatskoj ilustratorskoj sceni. Vrlo je mlad i još uvijek student na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a već pokazuje zavidnu likovnu zrelost. Ilustracije su vrlo suptilnog kolorita i protkane su finom teksturom koja se provlači kroz prikazane prizore. Ilustrator duhovito reagira na tekst prikazujući dane kao bića u svakodnevnim situacijama, a povremeno vješto ubacuje složene panoramske scene pune sitnih likova u svakodnevnim situacijama kroz koje priča paralelnu verziju radnje. Jedan dan odlično je ilustrirana knjiga koja zaslužuje pohvalu kao mali poticaj autoru Ivanu Stanišiću da nastavi stvarati i obogaćivati našu ilustratorsku scenu.
*tekstovi iz Službenog obrazloženja Stručnog povjerenstva “Nagrade Grigor” Vitez za 2019.u sastavu:
Koraljka Jurčec Kos, predsjednica Povjerenstva, muzejska savjetnica i kustosica Hrvatskog biennala ilustracije,
Ana Đokić, dopredsjednica Povjerenstva, književnica,
doc.dr.sc. Marina Gabelica,
Tomislav Tomić, ilustrator,
izv.prof.dr.sc. Dubravka Zima
