Dana 28. rujna 2018. u Kliničkom bolničkom centru Zagrebu održano je tematsko savjetovanje „Pravilna prehrana djece u bolnici“ u organizaciji Središnjeg koordinacijskog odbora akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Klinike za pedijatriju KBC Zagreb.
Voditeljice savjetovanja bile su: mag. Eva Pavić, univ. spec. dipl.ing.preh.tehn. i dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. tehn. O važnosti pravilne prehrane djece govorili su uvaženi stručnjaci, liječnici, nutricionisti i dijetetičari koji svakodnevno rade s djecom i njihovim roditeljima u klinikama, bolnicama, ambulantama, referentnim centrima. Savjetovanje je okupilo više od 120 sudionika – zdravstvenih djelatnika iz bolnica, klinika, pedijatrijskih ordinacija, nutricionista, dijetetičara te voditelja prehrane u bolnicama, vrtićima i školama, što govori o aktualnosti teme i velikom interesu.
Prof.dr.sc. Aida Salihagić Kadić
Pozdravljajući uvaženi skup, prof.dr.sc. Aida Salihagić Kadić, predsjednica Središnjeg koordinacijskog odbora akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ i predsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, ovom je prilikom izjavila:
Kada smo davne 1999. pokretali akciju „Za osmijeh djeteta u bolnici“ namjera nam je bila potaknuti bolnice na primjenu suvremenih načela humanizacije bolničkog liječenja djece, ali i aktivno raditi na dijeljenju dobre prakse, znanja i informacija kako bismo svi zajedno promicali zdravlje djece. Danas, u 21. stoljeću, kada nam prijeti globalna epidemija pretilosti, jača svijest zdravstvenih djelatnika i službi kako svi trebaju poticati djecu i mlade na konzumiranje zdravih obroka. Djeci u bolnicama, pak, treba osigurati raznovrsnu hranu prilagođenu njihovom zdravstvenom stanju i specifičnim potrebama. I zato, ovim putem želim zahvaliti svima vama što ste okupili ovdje jer ste prepoznali bolnice kao mjesta koja promiču zdravstveni odgoj i zdravu prehranu djece.
U ovom dijelu savjetovanja uvaženom skupu obratili su se i prof.dr.sc. Jurica Vuković, dr. med., predstojnik Klinike za pedijatriju KBC Zagreb, izaslanice Gradonačelnika grada Zagreba gospođa Mirela Šentija Knežević, zamjenica Pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i gospođa Marinka Bakula Anđelić, zamjenica Pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, savjetnica Pravobraniteljice za djecu, gđa Davorka Osmak Franjić te predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva gospođe Larisa Ott Filipović i Sanja Predavec, dr. med.
Prof.dr.sc. Josip Grgurić
Uvodno predavanje je održao prof. dr. sc. Josip Grgurić temom „Zdrava prehrana djece – zdrava budućnost“, pozivajući se na nedavno zasjedanje Europskog vijeća na kojemu je istaknuta važnost zdrave prehrane za budućnost Europe. Bolnice, osim uloge u dijagnozi, liječenju i njezi, trebale bi imati i važnu ulogu u promociji aktivnosti vezane uz brigu o zdravlju. U skladu s tim konceptom trebali bismo razvijati koncept „Bolnice koje promiču zdravlje“, a usko i s njim „Bolnice koje promiču zdravu prehranu“.
Dr.sc. Tena Niseteo
O optimalnoj prehrani hospitaliziranih pedijatrijskih bolesnika govorila je dr.sc. Tena Niseteo. Ona predstavlja integrativni dio adekvatne bolničke njege i liječenja djeteta. U današnje vrijeme prehrana u bolnicama ima više dimenzija te uključuje procjenu nutritivnog statusa, dijetetičku dijagnostiku i određivanje nutritivnog plana za dijete koje je smješteno na bolničkom odjelu te praćenje i evaluaciju nutritivne terapije što provodi multidisciplinarni Tim za nutritivnu potporu kojeg čine: pedijatar, nutricionist, medicinska sestra, farmaceut i psiholog, a čije formiranje proizlazi iz preporuka Europskog vijeća koje je istražilo ostvaruje li se pravilna nutritivna podrška u europskim bolnicama.
Magistra Eva Pavić, univ.spec.dipl.ing.preh.tehn., voditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb istaknula je važnost sigurnosti hrane i podizanje kvalitete prehrane u bolnicama. Jedna od najbitnijih stavki hranjenja pacijenta u bolnicama, uz pravilno i nutritivno uravnoteženu hranu, prevencija je prijenosa infekcije putem hrane. Razvojem bolničkih sustava unaprjeđuje se nabava i priprema hrane. Što više različitih bolnica u ovom procesu surađuje, dijele iskustva i dobru praksu, napredak će biti brži i sustavi će se transformirati.
Pretilost i šećerna bolest 2 u djece i adolescenata idu ruku pod ruku, istaknula je u svojem izlaganju magistra Valentina Uroić iz Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. Danas prekomjerna tjelesna masa predstavlja sve veći javnozdravstveni problem te se predviđa da će do 2020. godine već oko 9 % predškolske djece biti prekomjerne mase ili pretilo. To je velik broj pretile djece i adolescenata, ali on ne čudi jer se taj broj povećao deset puta u posljednjih 40 godina. Pretila djeca imaju četverostruko veći rizik za razvojem dijabetesa tipa 2, u usporedbi s onima normalne tjelesne mase. No problem je prepoznat na svjetskoj razini, a pristup liječenju ove kronične bolesti i njezinih komorbiditeta kao što je šećerna bolest tipa 2 sve više postaje multidisciplinaran te uključuje liječnike/pedijatre, medicinske sestre, psihologe, fizioterapeute, dijetetičare i ostale zdravstvene stručnjake.
Zbrinjavanje djeteta s anoreksijom zahtjeva cijeli tim stručnjaka. Multidisciplinarni tim za zbrinjavanje djeteta s anoreksijom nervozom čine pedijatri, psihijatri, psiholozi, nutricionisti i posebno educirane medicinske sestre. Liječenje podrazumijeva inicijalno rješavanje komplikacija pothranjenosti i postupni tjelesni oporavak, a zatim prepoznavanje i rješavanje simptoma poremećenog jedenja i pridruženih psihijatrijskih simptoma psiho (farmako) terapijom. Hospitalizacija je dugotrajna, uz višegodišnju psihoterapiju po otpustu. Nažalost, i danas su pacijenti samo rijetko liječeni na temelju znanstvenih dokaza, mnogi se ne liječe optimalno ili adekvatno, s još uvijek otvorenim pitanjem gdje i od koga trebaju biti liječeni, istaknula je u svojem predavanju doc.dr.sc. Orjena Žaja, dr. med. iz Centra za poremećaje u jedenju kod djece i adolescenata KBC-a Sestre milosrdnice Zagreb.
Što je celijakija i zašto zahtijeva bezglutensku prehranu pojasnila je gđa Diana Vukman, univ.spec.dipl.ing.preh. Celijakija ili glutenska enteropatija kronična je imunološki posredovana bolest tankoga crijeva uzrokovana glutenom u genetički predisponiranih osoba. Unatoč razlikama u mehanizmima i manifestacijama bolesti prehrana za sve osobe, koje ne podnose gluten, sastoji se od isključivanja glutena iz prehrane. Zato je pacijentima s celijakijom potrebno osigurati pacijentima pravilnu prehranu bez glutena.
Dijetetski pristup, edukacija i sigurnost hrane u djeteta s nutritivnim alergijama predstavila je Ivona Višekruna, magistra nutricionizma. Najčešći nutritivni alergeni koji uzrokuju alergiju u djece su mlijeko, jaje, pšenično brašno, soja, orašidi, kikiriki i riba. Zato je cilj dijetetskog pristupa kod utvrđene nutritivne alergije djeteta educirati obitelj o pravilnom provođenju eliminacijske dijete te, redovno pratiti sve parametre nutritivnog statusa.
Osobitosti prehrane pedijatrijskog onkološkog bolesnika iznijela je magistra nutricionizma, Sara Grbavac iz Zavoda za dječju onkologiju i hematologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb. Prehrana i način života u djece s malignim oboljenjima neosporno doprinose svim fazama u liječenju bolesti i na taj način utječu na kvalitetu života oboljele djece. Da bi se izbjegle komplikacije koje proizlaze iz lošeg nutritivnog statusa pedijatrijskog onkološkog pacijenta, s nutritivnom potporom treba započeti što prije, vodeći pri tom računa o specifičnostima oboljenja svakog pojedinog pacijenta.
Prehranu djece s neurološkim i kroničnim bolestima i poremećajima putem prehrambenih sondi i takvu vrstu specifičnosti predstavila je Nina Patačko, magistra nutricionizma u Odjelu za prehranu Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Kronične, degenerativne bolesti živčanog sustava uzrokuju značajne nutritivne poremećaje, od kojih je najčešća pothranjenost. No, u bolnicama i ustanovama, u kojima su obroci profesionalno isplanirani, pripremljeni i aplicirani, svježe pripremljen obrok za primjenu na sondu postaje adekvatan obrok koji može komparirati gotovim enteralnim pripravcima.
Rijetke metaboličke bolesti predstavljaju izazov u pravilnoj prehrani djece, istaknuo je u svojem predavanju Nikola Mesarić, magistar nutricionizma iz Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. Nasljedne metaboličke bolesti su kongenitalne bolesti koje nastaju zbog nedostatka ili nedovoljne aktivnosti pojedinog enzima ili njegovog kofaktora. Kod pojedinih metaboličkih bolesti, posebno prilagođena cjeloživotna prehrana, jedan je od najvažnijih oblika liječenja. Oboljeloj djeci i njihovim obiteljima potrebno je posvetiti veliku pozornost te ih educirati o važnosti odgovarajuće prehrane, jer nepravilna prehrana za njih može imati kobne zdravstvene posljedice.
Nakon stručnih izlaganja uslijedila je rasprava i zaključci: važnost formiranja multidisciplinarnog bolničkog tima za prehranu (liječnici, medicinske sestre, nutricionisti/dijetetičari, kuharsko osoblje), primjena individualnog pristupa i europskih standarda u izradi bolničkih jelovnika, stalna edukacija stručnjaka kako bi mogli pružati savjetodavnu pomoć djeci i roditeljima, prijenos dobrih iskustava KBC Rebro i Klinike za dječje bolesti Zagreb na ostale bolnice i odgojno-obrazovne ustanove u RH da razviju bolničke sustave za nabavu i pripremu hrane, od izbora namirnica, vrstu, sastav, način pripreme, raspored obroka, serviranje obroka do podržavanja lokalnih poljoprivrednika i proizvođača organska hrane. A sve to začinjeno profesionalnošću, predanošću i velikom ljubavlju.
Veliko hvala KBC Zagreb, svim djelatnicima Službe za prehranu i dijetetiku, volonterima i studentima na pomoći u organizaciji savjetovanja, kuharskom osoblju KBC-a Zagreb na zdravom i finom domjenku te pokroviteljima publikacije „Pravilna prehrana djece u bolnici“ Ministarstvu zdravstva i Gradu Zagrebu – Gradskom uredu za zdravstvo.
Na ovoj poveznici preuzmite publikaciju „Pravilna prehrana djece u bolnici“.
Fotografije: Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske.
