Kako se radi o pandemiji, Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF daju smjernice za prehranu dojenčadi i male djece u kriznim situacijama uključujući i PANDEMIJU COVID – 19/SARS CoV – 2 virusom. Sve smjernice i preporuke temelje se na trenutnim spoznajama, jer je ponašanje virusa još uvijek nepoznanica. COVID -19 je akutna bolest dišnog sustava kojeg izaziva novi koronavirus nazvan SARS CoV-2. Unatoč mnogobrojnim nepoznanicama o ponašanju virusa, poznato je da se prenosi bliskim kontaktom sa osobe koja je zaražena, prijenos je kapljičnim putem, te dodirivanjem površina na kojima se virus zadržava. Njegov ulazak u organizam može biti preko sluznice usta, nosa ili sluznice očiju. Koliko dugo se zadržava na podlogama ovisi od njihovog sastava. Za sada nije poznato da li se virus prenosi sa zaražene majke na plod. Nije dokazano niti da se nalazi u majčinom mlijeku majki koje su zaražene koronavirusom. Sve preporuke oko dojenja mogu se naći na stranicama HZJZ-a „COVID-19: preporuke o dojenju“,UNICEF-ovog stručnog tima – a: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije –preporuke. Posljedice pandemije na prehranu male djece i njihovo blagostanje negativno će djelovati na njihovo stanje uhranjenosti – s jedne strane na pojavu pothranjenosti, a s druge strane zbog jedenja neadekvatnih namirnica s nutricionističke strane – na veću pojavu preuhranjene ili pretile djece. I jedno i drugo zasigurno će pridonijeti poremećenoj otpornosti na razne infekcije virusne, ali i bakterijske.
Pothranjenost i preuhranjenost mogu imati dalekosežne posljedice na normalni rast i razvoj djeteta, te na zdravlje kasnije u životu. Nedovoljno kretanje je dodatni je rizični čimbenik na pojavu pretilosti u djece. Ovo je vrijeme kada je neophodno dati potporu ranom i isključivom dojenju u prvih 6 mjeseci života, te preporučivati adekvatnu komplementarnu prehranu ( to je sva hrana osim majčinog mlijeka ili zamjenskog pripravka za mlijeko) , a u skladu sa dobi djeteta. Što se tiče dojenja, majke koje su pozitivne na COVID-19 i kod kuće su, trebaju nastaviti sa dojenjem uz poštivanje svih ostalih higijenskih mjera za sprečavanje širenja coronavirusne infekcije, a to su: izbjegavanje svih nepotrebnih kontakata, pranje ruku sapunom i vodom prije i nakon kontakta s dojenčetom, čistiti površine s kojima je majka bila u kontaktu u kući i izvan kuće. Ako majka ima simptome respiratornog infekta, treba upotrebljavati masku, te poštivati udaljenost od najmanje 1 m od drugih osoba. Potrebna je zaštita očiju, nosa i usta, da ne dođe do ulaska virusa kroz sluznice. Kako ne bi došlo do smanjenja postotka dojene dojenčadi upravo u ovom vremenu, potrebno je još više naglašavati važnost dojenja kao zlatnog standarda barem u prvih 6 mjeseci života djeteta. Pozitivni učinak dojenja na zdravlje djeteta dobro je poznat. Stoga u ovom vremenu treba još više poticati i poučavati majke o njegovoj dobrobiti. Zbog moguće ekonomske krize, ako dojenče neće biti dojeno, biti će hranjeno kravljim mlijeko već od najranije dojenačke dobi što nije preporučljivo od stručnih pedijatrijskih društava. Dobro nam je poznato da su „formule“ ili zamjenska mlijeka skupa. No, ako dojenče nije na prsima majke, treba dati prednost hranjenju na šalicu, te smanjiti broj osoba koje hrane dijete. Ako se majka treba izdajati (ručno ili izdajalicom) treba se pridržavati već ranije navedenih higijenskim mjera. Kod prehrane sa svim ostalim namirnicama treba savjetovati roditelje da se djeci smanji unos namirnica koje sadrže visoko zasićene masti, povećanu koncentraciju soli i slobodne šećere. To su namirnice niske nutritivne vrijednosti, a mogu doprinjeti povećanoj tjelesnoj težini kod djeteta.
Potrebno je izbjegavati zašećerene napitke. Za malu djecu važno je da jedu svježe voće i povrće, žitarice punog zrna i hranu bogatu bjelančevina. Ta se hrana može pripremati kuhanjem svježih, sušenih, koncentriranih ili zamrznutih namirnica. Kod upotrebe koncentriranih ili smrznutih namirnica potrebno je u pripremanju dodavati manje soli jer je sadržaj soli u njima i inače veći. U pripremanju hrane važno se pridržavati osnovnih higijenskih uputa oko čišćenja i dezinfekcije površina.
Pri odabiru namirnica preporučljiva je upotreba namirnica iz lokalnog podneblja, što se preporuča već dulje vrijeme.
Nezdrava hrana, kao što su bomboni, čips od krumpira ili kukuruza, gazirana pića, mlijeko s okusom čokolade, instant rezanci, keksi, kolačići, pizza, pite, hamburgeri kao i druga tzv. „brza hrana“ nisu u potpunosti zabranjena, no njihov unos treba ograničiti.
Zaključno – možemo reći da, iako djeca imaju blažu kliničku sliku ili budu samo prenosioci infekcije, a rijetki će razviti tešku kliničku sliku sa upalom pluća, potrebno ih je štititi kao „ranjivu“ populaciju. Adekvatnom prehranom jačati ćemo njihovo zdravlje ne samo sada, nego i kasnije u životu.
Grad „Čakovec –prijatelj djece“
U Čakovcu, 14.04.2020.
prim.mr.sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, pedijatar, gastroenterolog
