Potrebna jača mobilizacija stručnjaka, lokalnih zajednica,
države u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih
„Tužan sam jer hitna često vozi bolesne ljude, zaražene coronom“ Marko M. 6 godina
Samo je jedna od brojnih dječjih poruka pristiglih na adresu Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, u okviru tradicionalne akcije „Poruke djece odraslima.“ Ove su godine poruke pristigle iz 35 lokalnih zajednica diljem Hrvatske, a ticale su se poruka o tome kako se djeca osjećaju u doba pandemije i potresa. Akcija „Poruke djece odraslima“ već niz godina ima snažan odjek u javnosti, poruke djece iz cijele Hrvatske, ali i svijeta, rado citiraju gradonačelnici/načelnici, državni dužnosnici, predstavnici ustanova i udruga za djecu te odrasli govornici na javnim skupovima vezanim za djecu.
Djeca diljem Hrvatske su spontano i originalno izrazila svoje osjećaje, stanja, misli o onome što doživljavaju unutar obitelji, vrtića, škole, kao i u digitalnom okruženju tijekom nastave na daljinu. Samoizolacije/izolacije, epidemiološke mjere u vrtiću/školi, online nastava i slične krizne situacije, kao što su elementarne nepogode i klimatske promjene (potresi, poplave, nemiri) značajno narušavaju mentalno zdravlje djece i odraslih, a ono se produljuje što duže traje i sama pandemija.
Zato je Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske u okviru programa „Gradovi i općine-prijatelji djece“ 15. prosinca 2021. godine u Zagrebu održao online tematsko savjetovanje “Psihičko zdravlje djece i mladih za vrijeme pandemije i potresa“.
Savjetovanje je okupilo brojne koordinatore iz gradova, općina, županija, a ugledni stručnjaci prof. dr. sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te dr. sc. Toni Maglica s Odsjeka za predškolski odgoj Filozofskog fakulteta predstavili su, nažalost, negativne trendova istraživanja o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih.
Suočeni u posljednje dvije godine s pandemijom COVID 19 i potresima, svakodnevni životi su nam se preko noći promijenili i „protresli“ što se odrazilo na loše stanje mentalnog zdravlja djece općenito, učenika, učitelja, roditelja, što su pokazala i istraživanja, kao i svakodnevna praksa psihologa, psihijatara, sociologa, za kojima je sve veća potražnja i potreba za pomoći.
Dr. sc. Boris Jokić, u svojim istraživanjima, istaknuo je:
„Djevojčicama i dječacima nedostaju prijatelji, druženje s vršnjacima i putovanja, ali im ne nedostaje zaljubljivanje! Djevojčice teže podnose posljedice pandemije. U saniranju trenutnog stanja nužno je ŽURNO adresirati psihosocijalno stanje učenika u školama i djece u vrtićima, i to: hitnom izradom sustavnih mjera i politika, pokušati nadoknaditi odgojno-obrazovne gubitke, pokazati razumijevanje za povećanje zahtjevnosti posla svih zaposlenih u školama i vrtićima za vrijeme pandemije. A škole i vrtiće potrebno je držati otvorenim mjestima dijaloga i učenja, jer je pandemija posebno pokazala da odgojno-obrazovne ustanove, u ovakvim krizinim situacijama, osim obrazovne, imaju i moraju imati svoju socijalnu funkciju. Škole i vrtići moraju (p)ostati mjesta učenja, odrastanja, zabave, druženja pa čak i zaljubljivanja!“
Djeca zaslužuju imati pozitivna iskustva u životu, zaslužuju živjeti ispunjen i produktivan život, zaslužuju da njihovo odrastanje bude obilježeno i praćeno mentalnim zdravljem, a ne razvojem mentalnih poremećaja. Zadatak odraslih je obratiti pozornost na djecu – njihovo ponašanje, stavove, tjelesne manifestacije, razgovarati s djecom, saznati na koji način proživljavaju različite situacije.
