Svjetski dan gradova obilježava se na inicijativu Ujedinjenih naroda od 2014. godine, i to posljednjeg dana u mjesecu listopadu, a ususret ovogodišnjem Svjetskom danu gradova, udružili smo snage s Udrugom gradova i tvrtkom Re:public te proveli zanimljivo istraživanje.
Zajedno s Udrugom gradova i uz pomoć konzultantske tvrtke Re:public ove jeseni proveli smo anketu „Kako lokalne zajednice komuniciraju s građanima?” kojom smo htjeli ukazati na važnost kvalitetne komunikacije donositelja odluka ne samo s odraslim građanima, već i s djecom, te istovremeno istaknuti koliko ključna ona može biti za razvoj zajednice i njenu otpornost, posebno u vrijeme epidemije koronavirusa.
Anketom smo htjeli dobiti uvid i o participaciji djece u odlukama koje ih se tiču, a koje donose njihove lokalne zajednice. Znamo da na lokalnoj razini brojni gradovi surađuju s Dječjim gradskim vijećima kroz koje djeca mogu utjecati na odluke koje donose odrasli, a u tom procesu veliku ulogu ima inicijativa Gradovi i općine – prijatelji djece koju provodimo u suradnji s partnerima.
Anketa „Kako lokalne zajednice komuniciraju s građanima?” obuhvatila je 4 područja:
- Komunikacija s građanima
- Demokracija i sudjelovanje građana u lokalnoj samoupravi
- Komunikacija u uvjetima epidemije koronavirusa
- Komunikacija s djecom
Prvo područje tako se bavilo komunikacijskim praksama gradova, komunikacijskim kanalima i alatima koje koriste u komunikaciji s građanima, dok je drugo područje ispitalo stavove lokalne samouprave o sudjelovanju građana u donošenju odluka i kreiranju javnih politika. Pitanja koja se tiču načina kako gradovi prilagođavaju komunikaciju s građanima uvjetima izolacije i krize te kako koriste komunikaciju za jačanje otpornosti zajednice obrađena su u trećem području, dok je posljednje područje posvećeno praksama lokalne samouprave u komunikaciji s djecom kao posebnom skupinom građana kao i stavovima gradova o dječjoj participaciji.
Anketa je provođena od 30. rujna do 16. listopada, a poslana je gradonačelnicima 127 gradova – članova Udruge gradova. Odaziv je bio 43%, odnosno, 54 od 127 gradova pristupili su anketi. Od 54 uključenih, 38 gradova je ispunilo upitnik do kraja, omogućivši analizu podataka, pa konačni uzorak čini 32% ukupnog članstva Udruge. Zanimljivost je kako su se gradovi – prijatelji djece u prosjeku češće odazvali na anketu (više od 2/3 ukupnog broja sudionika) od onih gradova koji nisu nositelji ove titule. Među sudionicima je 82% gradova s brojem stanovnika manjim od 35.000, a gradovi koji su sudjelovali u anketi su Belišće, Cres, Crikvenica, Čazma, Daruvar, Duga Resa, Đakovo, Gospić, Ilok, Jastrebarsko, Klanjec, Komiža, Korčula, Kutina, Labin, Lepoglava, Novalja, Novi Marof, Opatija, Osijek, Pakrac, Pazin, Petrinja, Pleternica, Požega, Pregrada, Pula, Rijeka, Samobor, Supetar, Šibenik, Umag, Varaždinske Toplice, Virovitica, Zabok i Zaprešić, te dva anonimna grada Ee i df. Županije iz kojih nije bilo odaziva na ispunjavanje ankete su Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Zadarska i Grad Zagreb.
Detaljni rezultati ankete otkrit ćemo u narednom periodu po zasebnim tematskim područjima, a nadamo se da će anketa ukazati na komunikacijske izazove s kojima se gradovi susreću u kontekstu koronakrize, krize demokracije, ali i predstojećih lokalnih izbora, te omogućiti neke uvide korisne za nošenje s tim izazovima kao i za prakse uključivanja djece u lokalnu samoupravu.
