Na pitanja voditeljice dječjeg žirija Isabelle Mauro, odgovarali su svi članovi žirija: Leopold Čelan, Lovro Markotić, Dora Pecigoš, Darijan Gašljević i Margareta Jandrić.
- Koje knjige najviše volite čitati? Čitate li puno ili samo odabrane i provjerene knjige s preporukama?
Leopold: Čitam sve knjige koje mi se preporuče, čitam jako puno, ako se mene pita: knjiga ili film, biram knjigu.
Lovro: Najviše volim čitati knjige kriminalističkog žanra. Ne volim science fiction. Čitam odabrane i provjerene knjige, ne volim eksperimentirati.
Dora: Volim čitati različite žanrove knjiga, no jako volim fantastične knjige i razne krimiće. Čitam puno knjiga, ne samo preporučene nego sve knjige koje mi se čine zanimljivima.
Darijan: Obično čitam nove knjige koje su tek došle u knjižnicu, te su osvojile brojne nagrade. No dakako da se pronađe mjesta i za starije knjige. Čitam različite žanrove: od šaljivih knjiga, pa sve do jako depresivnih i tužnih, no istovremeno nezamislivo zanimljivih.
Margareta: Knjige koje volim čitati su detektivski kriminalistički romani. Čitam puno, ne samo provjerene knjige. - Je li vam čitanje knjiga za Nagradu „Grigor Vitez“ bilo naporno?
Leopold: Baš suprotno, bilo mi je jako zabavno.
Lovro: Nije, bilo je zabavno.
Dora: Nije bilo naporno, nego više zabavno. S obzirom na to da volim čitati, bilo je vrlo zanimljivo i naći neke nove knjige za koje nisam čula.
Darijan: Naravno da nije. Uživao sam čitajući, pogotovo knjige iz kategorije romana, zbirke priča ili pjesama.
Margareta: Nije mi bilo naporno. - Kako ocjenjujete sve knjige u finalu Nagrade koje ste dobili za čitanje ove godine?
Leopold: Uglavnom su mi se svidjele i rekao bih 7/10.
Lovro: Mislim da su sve ponuđene knjige zasluženo izabrane, neke su mi se svidjele više, neke manje.
Dora: Većina knjiga koje sam dobila pročitati bile su odlične, a one koje su pobijedile su mi se jako svidjele. Bile su pri vrhu moje ocjenjivačke liste i dobile su vrlo dobre ocjene.
Darijan: Od trenutka kada bih počeo čitati neku knjigu, znao bih točno gdje bih je stavio na ljestvici, jer prepoznam stil pisanja te procijenim je li po mojoj volji. Većinu sam knjiga procijenio točno, no bilo je nekih čiji me je nastavak iznenadio, te je tako ta knjiga dobila bolje ili lošije mjesto na ljestvici. No u svim knjigama sam pronašao nešto zanimljivo te mi ni jednu nije bilo muka čitati.
Margareta: Sve izabrane knjige ocjenjujem odličnima i jako mi je teško bilo odlučiti se koja mi je najbolja u svojoj kategoriji zato što su mi sve bile genijalne i to po nečemu drugačijem, posebnom samo za tu knjigu. - Je li vam drago što ste sudjelovali u Dječjem žiriju? U kakvom će vam sjećanju ostati?
Leopold: Jako mi je drago i mislim da će mi se ovo dosta urezati u sjećanje.
Lovro: Drago mi je, na taj način sam dobio priliku pročitati knjige koje vjerojatno sam ne bih odabrao.
Dora: Drago mi je što sam sudjelovala u žiriju i sigurno će mi ostati u dobrome sjećanju.
Darijan: Unatoč koronavirusu, sudjelovati u Dječjem žiriju ostati će mi u dobrom sjećanju, pogotovo zato jer sam knjige mogao čitati u miru bez škole na vratu. Prilično sam siguran kako bi sve ispalo mnogo bolje da smo se mogli sastati u „pravom“ životu, no ne mogu se žaliti s tim kako je na kraju ispalo.
Margareta: Drago mi je da sam sudjelovala u Dječjem žiriju. Ostat će mi u predivnom sjećanju. Jedino koronavirus se umiješao pa se nismo mogli naći uživo nego preko videopoziva što mi nije bilo najdraže. - Što biste poručili autorima knjiga koje ste čitali za nagradu Ptičica 2019.?
Leopold: Zahvalio bih im se jer su mi pružili zabavu kroz knjige koje su napisali.
Lovro: Autorima bih poručio da ne odustanu od pisanja za djecu zato što mislim da rade odličan posao.
Dora: Poručila bih im da nastave stvarati i uživati u stvaranju, a onima koji žele početi stvarati bih željela poručiti da to učine i da znaju da će uvijek postojati netko kome će se svidjeti njihov rad.
Darijan: Poručio bih im da dok je koronavirus ostanu doma, da napišu novu knjigu ili slikovnicu, te da ne budu tužni ako ove godine nisu dobili nagradu, jer su zapravo došli do finala, to je veliki uspjeh.
Margareta: Autorima bih preporučila da pišu knjige koje oni vole i kakve bi se njima svidjele, jer takve knjige su najbolje.
Svibanj 2020. godine
Kao i uvijek, nasmijano, šareno rasplesano fašničko druženje organizirali su DRUŠTVO “NAŠA DJECA“ TUHELJ i OŠ Lijepa naša. Prostor OŠ Lijepa naša u petak 21. veljače zauzele su vesele maškare koje su se družile uz nasmijano predstavljanje, igre, glazbu i ples. Cijeli program plesa, igre i predstavljanja vedro i snalažljivo vodile su volonterke, studentice Učiteljskog fakulteta Paula i Kristina koje su u školi na stručnoj praksi i volonterka Gita. Sve su budno pratili te pljeskom i osmjesima nagradili roditelji. Svi maskirani i nemaskirani osladili su se krafnama i sokovima. Četiri najoriginalnije maske po odabiru voditeljica bit će nagrađene nagradnim izletom u lipnju.
Aktivnost je financirana iz podrške projektima Općine Tuhelj.
Jučer, 20.02.2020., napustio nas je dugogodišnji suradnik, veliki prijatelj i član Skupštine Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, gospodin Ivan Vitez.
Slikar, grafičar, likovni pedagog i scenograf, Ivan Vitez je bio poseban umjetnik i čovjek u hrvatskoj ilustraciji. Rođen je 1940. godine, a u svijet ilustracije zakoračio je još za vrijeme srednje škole i s istim žarom je radio do kraja svog života.
Njegove nas ilustracije osvajaju kolorizmom, maštovitošću i bogatstvom dojmova, a njegov likovni svijet nam se nameće s istim žarom već pola stoljeća. Oslikao je i grafički opremio preko 300 različitih knjiga, prvenstveno za djecu (udžbenika, slikovnica, zbirki stihova, priručnika, početnica, umjetničkih monografija) od kojih su mnoge autorske. Bio je suradnik u brojnim časopisima za djecu, novinama, a pokrenuo je i novine za likovnu kulturu LIKUM. Izlagao je na mnogim domaćim i svjetskim izložbama ilustracija. Autor je više muzejskih postava, povijesnih i problemskih izložbi te dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Dobitnik je tridesetak domaćih i svjetskih nagrada od kojih čak četiri puta je osvojio Nagradu „Grigor Vitez“ za ilustracije : 1988. —Brojkalica (Ivan Vitez, Mladost Zagreb), 1993. — A zašto ne bi… (Grigor Vitez, Alfa), 1995. — Pitalice pjevalice (Nevenka Videk, ABC naklada), Telegrafske basne (Gustav Krklec, ABC naklada), Igrokazi (Grupa autora, ABC naklada), 1996. — Zlatolist čarobnog štiva (Grupa autora, HENA-com). 2015. godine osvaja Zlatnu pticu Nagrade „Grigor Vitez“ za vrhunska stvaralačka dostignuća i ugrađivanje najviših vrijednosti u slikovnice i knjige za djecu.
Godine 1995. Bienale ilustracije u Bratislavi uvrstilo ga je na časnu listu, a 1996. smjestilo među sto najboljih ilustratora svijeta od 1966. do 1996. godine. 1998. nominiran je i za najveću svjetsku nagradu za ilustraciju Hans Christian Andersen, 1999. godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2002. odlukom hrvatske Nacionalne i sveučilišne knjižnice njegova knjiga A zašto ne bi… uvrštava se u kategoriju nacionalne kulturne baštine (između ukupno sedamnaest knjiga), te u prvu svjetsku digitalnu knjižnicu, Children’s Digital Library, koju vode Internet Archive i University of Maryland. Godine 2003. priređena mu je retrospektivna izložba ilustracije u Klovićevim dvorima u Zagrebu i tom je prigodom objavljena monografija o njegovom umjetničkom radu. Njegov umjetnički rad je nepresušan i bogat i u njemu je neizostavna pedagoška nota i komunikacija s najmlađima.
Pamtit ćemo ga po tome što je bio samozatajan, skroman, jednostavan, topao i drag, dječačkog pogleda i osmijeha. Njegov dolazak u naše prostorije uvijek nas je veselio jer je donosio poseban mir i radost, te je bio riznica zanimljivih priča. Uvijek smo mogli računati na njegovu nesebičnu, stručnu i prijateljsku pomoć. Svojim talentom i plemenitošću ugradio je najviše umjetničke i ljudske vrijednosti u knjige za djecu, ali i u živote svih nas. Bila nam je čast poznavati ga i provoditi vrijeme s njim.
Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske